Mira Župan kazuje monolog Laure Lenbach iz drame Miroslava Krleže 'U agoniji'

Mira Župan (1926-1993) bila je istaknuta hrvatska kazališna glumica, dugogodišnja dramska prvakinja zagrebačkog HNK koja je tijekom karijere odigrala uloge u domaćem i stranom dramskom repertoaru.

Ovaj video isječak iz intervjua s Ivanom Hetrichom svjedoči o izvrsnoj disciplini govora koja je bila jedan od zaštitnih znakova Mire Župan. I u neformalnoj atmosferi uspjela je tijekom ovog intervjua s Ivanom Hetrichom nakon dosta godina savršeno interpretirati poznati Krležin dramski tekst.

Izdvajala se odmjerenim i pročišćenim glumačkim izrazom kroz koji su probijali trenutci snažnije tragičnosti, a osobito je cijenjena bila njezina dikcija, koju je i predavala na Glumačkoj školi 1949. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1979.

Završila Glumačku školu (1940–43) u Zagrebu i pridružila se Centralnoj kazališnoj družini pri ZAVNOH-u te Kazalištu narodnog oslobođenja Hrvatske u Splitu, a od 1945. do umirovljenja bila je članica zagrebačkoga HNK-a. Ostvarila je više uloga u modernim djelima stranoga repertoara: Kasandra (J. Giraudoux, Trojanskog rata neće biti), Lady Windermere (G. B. Shaw, Lepeza gospođe Windermere), Martha (S. Maugham,Constance), Ines i Lena (J.-P. Sartre, Iza zatvorenih vrata iZatočenici Altone), Gittel Mosca (Willian Gibson, Dvoje na njihaljci), Martha (E. Albee, Tko se boji Virginije Woolf), Solange (J. Genet, Sluškinje) te Majka Courage (B. Brecht, Majka Courage i njena djeca). U klasičnom repertoaru bila je Goneril (Kralj Lear) i Vojvotkinja od Yorka (Richard III) W. Shakespearea, Olga (Tri sestre) A. P. Čehova. U djelima hrvatskih pisaca nastupila je kao Dubravka I. Gundulića, Pavle (Dubrovačka trilogija) I. Vojnovića, Giga Barićeva(Bez trećega) M. Begovića, Maša u Mećavi P. Budaka, Mila Salter u Skretnici M. Božića, a posebno se istaknula kao Sestra Angelika, Laura i Klara (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda)M. Krleže te kao Glorija R. Marinkovića. U Komornom teatru klasike nastupila je i kao Hedda Gabler i Helena Alving (Sablasti) H. Ibsena, a značajna je i njezina uloga Euripidove Hekube. Sudjelovala je i u prvim predstavama Teatra &TD kao Volumnia (Plebejci uvježbavaju ustanak)G. Grassa i Margarita (Kralj umire) E. Ionesca. Na Dubrovačkom ljetnom festivalu bila je Himena u Cidu P. Corneillea i Jeanne d’Arc na lomači A. Honeggera.

Bila je jedna od najistaknutijih protagonistica Krležina repertoara u središnjoj hrvatskoj kazališnoj kući 60-ih godina. Alternirala je E. Dragman kao Laura u prvoj hrvatskoj izvedbi tročinske verzije drame U agoniji 1959, u režiji T. Tanhofera. Kao Sestra Angelika nastupila 1960. u Gospodi Glembajevima, u režiji M. Perkovića, a 1962. kao Klara u Ledi, u režiji B. Stupice. Najizdvojenija je njezina kreacija Laure 1969. u dvojnom projektu drame U agoniji, u verziji koju je režirao G. Paro. Nastupila je i 1978. u recitalu Svjetlost na mrtvoj straži, izboru iz Krležine lirike, koji je načinio i režirao M. Škiljan.