Kuterevo i Dulibe (Kuterevska Dangubica)

Описание к видео Kuterevo i Dulibe (Kuterevska Dangubica)

Snimano 1988.

NASELJAVANJE KUTEREVA
O tome kada je prostor današnjega Kutereva prvi put naseljen za sada nema pouzdanih podataka, ali ima podataka o naseljavanju u vrijeme povlačenja Turaka iz ovih krajeva. Naime, prema zapisima kuterevskog župnika Petra Volarića, koji je službovao u Kuterevu od 17. siječnja 1830. do 17. rujna 1841. godine, Kuterevo je naseljeno 1670. godine sa 7 obitelji. Evo hrvatskoga prijevoda onoga što je on napisao o Kuterevu na latinSkom jeziku:

'Djedovi ovih župljana bili su Carnioli (Kranjci), iz okolice Kupe, a doselili su ovamo oko 1670. g. i pod vodstvom uglednog Ivana (Janka) de Rafaelis — Senjanina formirali naselje. Nisu odmah imali svog župnika, već su se pojedinačno služili župnikom; ali je istina da je 7 obitelji stalno, vjerojatno uz neku nagradu, bilo na brizi župnika iz Donjeg Kosinja i to je trajalo do 1724. godine.

Dakle, spominje se 7 obitelji, ali se ne spominju imena i prezimena. Prezimena se spominju nešto kasnije, oko 1700. godine.


Stjepan Pavičić za Kuterevo i kuterevska prezimena kaže:
«Jugozapadno od Otočca i južno od Švice iza kose nalaze se plodna polja, Kuterevo, Lipovlje, Tisovac i Crno Jezero, opkoljena šumovitim kosama i brdima. Turska granica tekla je upravo južno otuda Velikom Kosom iznad Donjeg Kosinja. Zbog te blizine državnoj međi, ta polja i nisu bila naseljena dok su Turci držali kosinjsko područje. Novo stanovništvo dobili su jamačno 1689. kada i Gornji Kosinj, jer su oba ta naselja došla jednom strujom iz gornjeg Pokuplja, zabilježeno je već 1700. u opisu Like biskupa Brajkovića. Popis Vojne krajine od 1701. našao je Kuterevo u području Senjske kapetanije pod kosinjskim vojvodstvom. U selu je tada bilo 16 kuća sa 17 sposobnih ljudi za vojnu službu. Otuda se vidi da se naselje sastojalo od malih porodica. Naseljenici su bili Bukovci, Burići, Crnkovići, Gorše, Jurkovići, Lisci, Majetići, Malčići, Marinceli, Marinići, Pintari, Piršljini, Podnari, Rožmani, Šepci i Šporčići, a kasnije su došli i Barbarići iz Kosinja. U početku 18. stoljeća na to su tlo doselili iz Švice Barkovići i Bartulci, iz iste gornjopokupske struje, a iz bunjevačkog susjednog naselja, ponajviše s Krasna, Babići, Biondići, Devčići, Modrići, Rončevići, Samaržije, Tomajići i Vukelići. Većina rodova razvijala se dobro, od Gornjopokupaca osobito Bukovci, Marinići, Podnari i Šporčići, a od Bunjevaca Rončevići. U Lipovlju Bunjevci već imaju polovinu stanovništva, a sa starim rodovima Cvitkovićima i Nikšićima i većinu».

Pavičić ne kaže koja su prezimena doselila u Kuterevo, koja u Lipovlje, Tisovac ili Crno Jezero, ali se danas dade razabrati da je u Kuterevo došlo 12 prezimena od gornjopokupskog područja i to: Bukovci, Burići, Gorše, Jurkovići, Malčići, Marinceli, Marinići, Piršljini, Podnari, Rožmani, Šepci i Šporčići; dok su nešto kasnije došli Bunjevci iz Primorja, Rončevići i Vukelići, a još kasnije iz Klade preko Lipovog Polja Legčevići.


Izvor: Kuterevo u prošlosti i sadašnjosti 1670 - 2007 ; Nikola Marinić

Комментарии

Информация по комментариям в разработке