U novoj epizodi Vijesti.ba podcasta gost je dr. Adnan Kapo, direktor Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost.
Analiziriamo sinoćnji govor američkog predsjednika Donald Trump u Kongresu. Da li svjedočimo kraju unipolarnog poretka i ulasku u novu eru multipolarnosti?
Kapo analizira da li su Sjedinjene Američke Države i dalje nesporni lider Zapada ili se njihova globalna uloga redefiniše pod pritiskom unutrašnjih političkih promjena i geopolitičke konkurencije Kine i Rusije.
"Amerika je i dalje neprikosnovena sila, ali trendovi ekonomskog rasta su dugoročno na strani Kine ukoliko uspije doseći taj nivo", kaže Kapo.
Koliko su rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku trajno promijenili sigurnosnu arhitekturu Evrope?
"NATO i dalje postoji. Ali Evropa mora razmišljati sama o sebi", smatra Kapo.
Poseban fokus stavlja na transatlantske odnose, postoji li strateško jedinstvo između Washingtona i Brisela ili su latentne tenzije sve vidljivije?
U razgovoru otvaramo i pitanje Balkana: postaje li region ponovo prostor geopolitičkog nadmetanja velikih sila ili je i dalje periferna tema u centrima odlučivanja?
Koliko eskalacija na Bliskom istoku prijeti širem regionalnom, pa čak i globalnom sukobu? I da li posrednički ratovi mogu prerasti u direktan sudar velikih sila?
"Iz Ukrajine već govore da smo ušli u Treći svjetski rat. Jako je teško to predvidjeti. Velike sile moraju biti oprezni. Potencijalni sukob s Iranom može iskliznuti kontroli. Međutim, kontra argument je taj da su određeni lokalni sukobi ispusni ventil za obračun velikih sila", kaže Kapo.
Neizbježan dio analize odnosi se na Bosnu i Hercegovinu. U kakvom se geopolitičkom položaju danas nalazimo, jesmo li subjekt ili objekt međunarodnih odnosa?
"Male države, a mi smo relativno mala država, a to su pokazale 90-te, nas geopolitički prostor pravi važnijim i daje nam poziciju bitnosti puno veću nego je naša stvarna snaga. Ali i Srbija i Hrvatska su itekako mali, puno manji nego se inače predstavljaju", kaže Kapo.
On smatra da EU može pomoći BiH da riješi pitanje stabilnosti, ali da EU trenutno nema lidera.
"Ako se problem multiplocira, pa imate sukob u Ukrajini, pa na Balkanu, na Baltiku, onda imate evropski rat", kaže Kapo.
Koliko je realna opasnost da unutrašnje političke krize budu instrumentalizirane od strane vanjskih aktera i da li BiH ima jasnu strategiju na euroatlantskom putu ili dominira improvizacija?
"Kada se pojave lideri određenog kalibra u EU, biće sposobni riješiti BiH, ne samo zbog BiH nego zbog Evrope", kaže Kapo.
Kapo se osvrće i na lobističke aktivnosti Milorad Dodik u Sjedinjenim Državama, kao i na pitanje koliko bosanskohercegovačka dijaspora u Americi ima politički uticaj.
"Mi se Dodikom bavimo tri decenije. Itekako je vrijeme gdje je podignuta crvena zastavica i gdje se istinski moramo upitati šta radimo i šta ćemo uraditi po tom pitanju. Kada su u pitanju odnosi BiH i SAD oni su vrlo stabilni. Ali mi moramo znati šta radimo u slučajevima kada je ambasador BiH u Washingtonu neko iz SNSD-a, dakle u periodu kada tamo nema probosanskog ambasadora, kad nemamo ministra vanjskih poslova, kad imamo slabog člana Predsjedništva BiH. Na državnom nivou nisu svi za BiH. Dodik s ovim ne može srušiti relacije BiH s SAD, ali ide u specifične krugove koji će čuti njegovu priču i smanjiti razliku i ući u prednost, ako mi ne budemo radili", kaže Kapo.
Dodaje da je Dodik majstor manipulacije.
"Dobro bi bilo da u Amerikanci testiranju Dodika i da vide je li on za NATO. Mi znamo da nije iskren, ali hajmo ga testirati. Ako je cilj svega ovoga da on potpiše NATO, hajde da vidimo", kaže Kapo.
Analiziramo i rad bh. diplomatije, postoji li koordiniran i strateški pristup u vremenu globalnih previranja?
Информация по комментариям в разработке