Скачать или смотреть TV kalendar: Krvavi sabor u Križevcima

KRVAVI SABOR U KRIZEVCIMA (27.02.1397.)

Krvavi sabor u Križevcima jedan je u nizu događaja srednjovjekovne hrvatske povijesti s mnogo nedoumica, proturječnosti i manjkom dokumenata. Podaci koji se danas smatraju relevantnima plod su devetnaestostoljetne hrvatske historiografije. Mladi kralj Žigmund Luksemburški koji se hrvatskog i ugarskog prijestolja domogao preko svoje žene, kraljice Marije, vraćajući se nakon katastrofalnog poraza od Turaka kod Nikopolja, sazvao je u Križevcima sabor ne bi li se izmirio s protivnicima. Njih je vodio hrvatski ban Stjepan Lacković kojeg je kralj zajedno s pristašama, 27. veljače 1397., na tom saboru dao sasjeći. Danas historiografija pouzdano zna ovo:
Godinu dana prije, kralj Žigmund Luksemburški, okupio je veliku križarsku vojsku protiv Osmanlija. Odazvali su mu se iz gotovo cijele Europe. Bila je to po svemu sudeći razuzdana družina koja je malo marila za dogovore što ih je većinu na kraju stajalo glave. Sam Žigmund spasio se bijegom. U metežu poslije poraza nitko nije znao je li uopće živ. Oni koji mu i prije nisu bili skloni brže-bolje počeli su tražiti novog kralja, pregovarati s Ladislavom Napuljskim. Na čelu im je bio Stjepan Drugi Lacković. Potjecao je od njemačke aristokratske obitelji Lack koja je u trinaestom stoljeću došla u Hrvatsko- Ugarsko Kraljevstvo i većinom posjede imala u Erdelju. Stjepan Drugi bio je gospodar većine Međimurja, te župan nekoliko županija. Aktualni ban hrvatski, dalmatinski i slavonski bio je Nikola Gorjanski. Mađarski izvor kaže: „ u one dane došlo je u Križevce, grad u Slavoniji, veliko mnoštvo plemića pod vodstvom vojvode Stjepana sina Laczka, vođe pobune, koji se uzdao ili u kraljevu milost ili u čete koje je sa sobom doveo, tako mnogobrojne kao i kralj. Kralj je jednog dana u svoj dom pozvao prvake kraljevstva, a s njima i vojvodu Stjepana, prema kojem je postupao kao prema sinu. Iznenada ga je zarobio i odrubio mu glavu.” Ništa nije sporno u mjestu održavanja: slobodnom kraljevskom gradu Križevcima. Pitanje je je li održan u crkvi Svetog Križa? To je ipak sakralni objekt, izvan zidina grada, gdje su čekale naoružane pobunjeničke čete. Bilo da su se pobunjenici razišli kad im je sa zidina bačeno obezglavljeno Lackovićevo tijelo, bilo da je kralj spretno pobjegao iz krvavog meteža, sigurno je da se sabor održao, da je nezadovoljstvo postojalo i da je u Križevcima bilo krvi.


(autorica teksta: Renata Labaš)

#tvkalendar #hrtarhiva #povijest #hrvatskaradiotelevizija #1397