Za one koji imaju problem sa zvukom (stariji mobiteli), link je:
• Lokacija i čitanje epitafa/tariha sa mezar...
KONAČNO LOCIRAN MEZAR HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA
Istanbul, 26. august 2025. – Iz srca nekadašnje osmanske prijestolnice, javio se dr. Emir Demir s izuzetno značajnom vijesti za bosanskohercegovačku historiografiju i kolektivno pamćenje: nakon višemjesečnih istraživanja i arhivskih provjera, potvrđen je pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića, vođe pokreta za autonomiju Bosne iz prve polovine 19. stoljeća. Ovo otkriće potvrđuje prethodno nepotvrđena saznanja o njegovom posljednjem boravištu, te pruža mogućnost za nove reinterpretacije njegove životne hidžre. Demir je kratkom intervjuu prenio sljedeće:
Već dugo su postojala nastojanja da se utvrdi stvarno mjesto ukopa bosanskog prvaka i borca za autonomiju – Husein-kapetana Gradaščevića. U toj želji su pojedini, nažalost, neosnovano i pretenciozno iznosili tvrdnje o lokaciji samog mezara, kao i čitanju tariha/epitafa sa nišana za koje se špekuliralo da označavaju njegov mezar. Motivirani težnjom da se sve učestalijim špekulacijama i insinuacijama konačno stane u kraj, pristupili smo temeljnijoj analizi svih dostupnih podataka i dokumenata koji su tretirali tematiku dosadašnjeg traganja za tačnom lokacijom Husein-kapetanovog mezara. I naravno, prvi na redu je bio nišan koji se nalazi u pravcu kible Velike džamije na Ejupsultanu za koji se jednom nesmotrenom i tendencioznom izjavom, koja je nažalost postala viralna, a snimljena je u aranžmanu jedne alternativne produkcije, čak ustvrdilo da se na njemu nalazi ime Husein-kapetana, i to sa slaveniziranom formom prezimena neuobičajenom za osmanske epitafe: Gradaščević (navodno bez posljednjeg slova 'ć'). U konsultacijama također sa stručnjakom za epitafe mr. Nesipom Pepićem iz Tutina, te kasnijim ličnim izlaskom na lice mjesta i čitanjem tariha utvrđeno je da dotični mezar pripada Ali-paši Džezairiju, jednom od osmanskih državnih službenika i guvernera u više mandata, a koji je umro 1293. po H., odnosno 1876. godine. Posjetom ovom mezaru ustanovljeno je da neko od naših Bošnjaka zelenom čohom omotao vrh samog nišana kako bi ga posjetioci iz Bosne mogli lakše pronaći.
Nastojanja se nisu završila na ovim konstatacijama. Naime, opširnim uvidom u literaturu i dosadašnja iskustva, posebno prof. Husnije Kamberovića koji je svesrdno ustupio i dio građe iz koje je nastala njegova poznata knjiga o Husein-kapetanu, stalnim konsultacijama sa mr. Pepićem, a naročito analizom radova rahmetli Hamdije Kreševljakovića, došlo se do nekoliko zaključaka koji su selektirali potencijalne mogućnosti i dali smjernice aktivnosti za buduću pretragu mezarluka. Fotografija koju je Kreševljaković objavio pokazala se apsolutno vjerodostojnom, jer se komparacijom njenih vidljivih fragmenata preuzetih iz originalnog primjerka Narodne uzdanice iz 1935. godine i Kreševljakovićevog prijepisa uspio dešifrovati tarih na samoj slici nišana, odnosno utvrditi njegova tačnost. To su bile jako optimistične naznake za uspjeh istraživanja. Zatim, i sama fotografija je davala podatke o konfiguraciji zemljišta i okolnim nišanima, a to je apsolutno isključilo svaku pretpostavku da bi se mezar mogao nalaziti u skupini mezara osmanskih visokih funkcionera i ličnosti koji se nalaze u ograđenom dijelu džamijskog harema i koji su pod posebnim nadzorom. Kreševljakovićeva smjernica o tome da se Husein-kapetanov mezar nalazi u pravcu bivše osmanske srednje veterinarske škole “Bajtarija“ igrala je ključnu ulogu pri selektiranju podataka i potencijalnih mogućnosti za dolazak do tačne lokacije samog mezara.
Konačno, mezar je pronađen u jutro 26.08.2025. godine nakon devedeset godina od posljednje njegove fotografije. Sigurno da najveće zasluge za očuvanje ovih podataka prvenstveno pripadaju našem umnom autoritetu rahmetli Hamdiji Kreševljakoviću koji je u prijelomnom i sudbonosnom trenutku u svojim djelima uspio evidentirati i ostaviti budućim generacijama pojedinosti o životu Husein-kapetana, kao i samom mezaru, što je od krucijalnog značaja za nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine i Bošnjaka općenito. Detaljan opis i sama lokacija sa relevantnim podacima bit će objavljeni u jednom od naučnih časopisa.
Transliteracija tariha:
Hüve'l-Hayyü'l-Bâkî
Eyâlet-i Bosna'da İzvornik
Sancağından Grad(a)çaniçe
Kazâsına tabi' Gradaçaç
Kal'asından Gradaçaç
Zâdelerinden Osman Kapudan
Zâde merhûm Es-Seyyid
Hüseyin Bey rûhiçün Fâtiha
Fî 11 Rebîulâhir 1250
Prijevod tariha:
On (Allah) je Živi i Vječni.
Iz Bosanskog ejaleta,
Zvorničkog sandžaka,
Gračaničkog kadiluka
sa tvrđavom Gradačac:
Gradačac-zade (Gradaščević)
sin Osman-kapetana,
rahmetli predvodnik Husein-beg.
Fatiha za njegovu dušu.
11. rebiulahir 1250.
(17. avgust 1834.)
Информация по комментариям в разработке