Na području Banovine nalazi se najveća koncentrirana šuma kestena u Europi. Na više od 20.000 ha prostire se područje na kojem je kesten ili dominantan ili raste u zajednici hrasta i graba, kažu u centru.
"To mnoštvo postojećih kestena potaklo nas je na istraživanje heterogenosti kestenovih stabala u šumama i pronašli smo neke jedinke koje ranije sazrijevaju, neke kasnije, neke sa sitnijim ili čak krupnijim plodom. Istražili smo lokalitete i naišli na jednu posebno krupnu sortu, još neregistriranu, ja bih rekao najkrupniju na svijetu“ objašnjava Ante Marić.
Osim krupnoće ploda i visokog postotka suhe tvari u plodu, ovo se stablo odlikovalo ranijom zriobom te relativnom otpornošću na rak kore. Ante i suradnici dali su mu radni naziv Petrinjski maron.
"To jedno jedino stablo smo našli u šumi. Ono je vjerojatno doživjelo neku prirodnu mutaciju zbog koje je došlo do te krupnoće ploda. Mi smo ga uspjeli razmnožiti i cijepiti i sada imamo 1.000 posađenih sadnica i pokrećemo postupak za priznavanje sorte“ izjavio je stručni voditelj Centra.
Postupak registracije traje i košta, a sastoji se od kompliciranih analitičkih i birokratskih procedura propisanih postojećim pravilnicima, a ovaj Centar je pred zatvaranjem. Hrvatska, nažalost debelo zaostaje u razvoju rasadničarstva i stvaranju vlastitih sorti voća za ostalim europskim zemljama. U našim rasadnicima prevladavaju uvezene poljske, turske, španjolske, mađarske pa i srpske voćne sorte. I dostupni sortiment kestena je uvozni.
Sadašnji ravnatelj Centra Josip Dolenec ne može se sjetiti više od 3-4 velika nasada kestena u petrinjskom kraju. Govori kako je danas moda saditi sadnice koje dolaze iz Italije i Španjolske. Sorte Bouche de Betizac, Marisol i Maravel se često koriste. Daju veličine ploda od 25 g pa na više, dok je pitomi kesten daleko sitniji. Konditorska industrija traži standardiziranu veličinu ploda i sjemenjaci nisu pogodni za komercijalnu proizvodnju. Od kupljenih sorti nama se Bouche de Betizac pokazao najpogodnijim zbog najveće otpornosti, a sorte Marisol i Maravel podložnije su bolestima i napadu ose šiškarice. Mi preporučujemo sadnju kombiniranog nasada od 70% Bouche de Betizac uz ostatak drugih sorti.
Kesten voli sunce i prema iskustvu stručnjaka iz Centra za šljivu i kesten, dobro bi ga bilo saditi u sklopu 12x12m iako ga je dozvoljeno i gušće saditi u svrhu poticane poljoprivredne proizvodnje. O nasadu se treba dobro brinuti dok stablo ne ojača, a definitivno ga je poželjno navodnjavati.
U novije vrijeme provodi se i mikorizacija sadnica, odnosno proraštanje kestenovog korijenja micelijem gljiva radi bolje efikasnosti korijenovog sistema.
U Hrvatskoj su posađeni hektari i hektari oraha, najčešće u svrhu podizanja poticanih ekoloških nasada. Nažalost, orah sve manje plodonosi u nas. Za ovo postoje najmanje dva razloga; promjena klime i neadekvatan sortiment. Učestala pojava mraza u kasno proljeće, oštećuje cvat oraha.
Sorte nastale u Kaliforniji nisu pogodne za naše reljefno-klimatske uvjete. Kesten s druge strane, cvate u lipnju i izbjegava proljetne mrazove. Osim raka kore i osa šiškarica, manje su poznate štete na postojećim nasadima. Navodnjavanje i osunčane pozicije osigurat će kvalitetan urod. Josip Dolenec smatra da bi kesten mogao biti sorta budućnosti za Banovinu.
Posadivši nasad pitomog kestena poljoprivrednik ne treba biti osuđen tražiti otkupljivača i prerađivača plodova koji stižu već nakon par godina. U preradu može krenuti sam. Na svjetskim tržištima postoji preko 250 različitih prerađevina od kestena. Osim oguljenih svježih plodova prodaju se cijeli osušeni plodovi i oni oguljeni u staklenkama.
Marmelade i namazi od kestena sve su popularniji, dok proizvodnja kestenovog brašna postaje imperativ zbog svog kemijskog sastava. Naime, kesten ne sadrži gluten pa je pogodan za osobe oboljele od celijakije i dijabetesa. Od brašna se još mogu dalje proizvesti originalni rezanci, ravioli punjeni kesten-pireom, lazanje, pahuljice i ini proizvodi.
Kesten se prodaje u sirupu, kandiran, kao krema ili u raznim alkoholnim pićima kao baza. Pjenušavo pivo i razni likeri na bazi žitarica i kestena postaju „in“. A, rijetki su oni koji ne vole kesten pire.
Prema dostupnim podacima Kina i Koreja predstavljaju oko 55% svjetske proizvodnje kestena, a takav kesten dolazi i na naše tržište. Turska i Italija, dvije države iz našeg susjedstva ih slijede.
Zbog uvoza kineskog kestena na europsko tržište, na međunarodnom kongresu kestena u Mađarskoj još je 2013. godine definiran dugoročni europski plan za kesten. Europa treba realizirati vlastitu plantažnu proizvodnju na najmanje 18.000 ha da ne bi bila ovisna o uvoznom plodu.
Nažalost, Centar za šljivu i kesten je pred zatvaranjem. Problem je dakako, u novcima. No, pitamo se ne bi li ipak bilo korisno na nivou Hrvatske ulagati u razvoj petrinjskog kraja na način da uložimo i u rasadničarsku znanost, te tako potaknemo ljude na poljoprivredu i ostanak?
Информация по комментариям в разработке