“U koje god doba dana i sa koga god uzvišenja bacite pogled na Sarajevo, vi uvijek i nehotice pomislite isto. To je grad, grad koji dotrajava i umire i u isto vrijeme se rađa i preobražava. Danas, grad naših najljepših težnji i napora i najsmjelijih želja i nada.” – zapisao je čuveni Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost ali i istaknuti diplomant sarajevske Prve gimnazije. Književnici na poseban način doživljavaju i opisuju gradove, pa ćemo tako uvod u ovu priču o Sarajevu upotpuniti citatom još jednog nobelovca, velikog Orhana Pamuka: “Sarajevo je najunikatnije mjesto u Evropi”. Zbog čega je tako unikatno, lijepo i drago putnicima iz cijelog svijeta, saznajte u naredne dvije epizode serijala “Tour de BiH”.
Za Sarajevo kažu da ima posebnu gravitaciju, što u prevodu znači da svakoga ko jednom dođe privlači da se vrati ili da tu ostane zauvijek. Kultno mjesto, za koje se vjeruje da ljude veže za Sarajevo, jeste česma u kamenom zidu Begove džamije, u srcu Baščaršije. Za nju se veže legenda, sačuvana kroz pjesmu, koja kaže: “Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, nikad više iz Sarajeva taj otići ne umije.”
Nakon vode s Baščaršije, treba popiti i kafu. Dan se u ovom gradu, vijekovima, počinje uz kafu. Neko voli tradicionalnu bosansku, neko espresso, ali je kafa u Sarajevu srž društvenog života, upoznavanja, razgovora, pregovora, održavanja prijateljstava, ali na prvom mjestu – ćejfa!
Sarajevo je grad burne istorije, a o posljednjih 150 godina, bilo je dio čak osam država. Jedna od građevina koje svjedoče bogatoj gradskoj istoriji, jeste poznata Žuta tabija. Nalazi se na litici Jekovac, zbog čega je poznata i kao Jekovačka tabija, a jedna je od utvrda koje su činile odbrambeni bedem oko starog grada Vratnika. To je i mjesto sa kojeg u vrijeme mjeseca Ramazana puca top, koji označava vrijeme zalaska sunca i prekida cjelodnevnog posta. Na ovoj lokaciji razgovaramo sa čuvenim arhitektom i jednim od najboljih poznavalaca urbane istorije i legendi o Sarajevu, Mufidom Garibijom.
Sarajevo je rijedak grad na svijetu koji izlazi i širi se iz kanjona. Iz kanjona Miljacke se razvija veliko polje na kojem se danas nalazi grad Sarajevo. To polje je bilo žitnica onog vakta kad nije ni bilo Sarajeva. Bila je to zaista velika žitnica. Miljacka nije bila regulisana kao danas, nije bilo korita, i povremeno je nadolazila i plavila polje. Tako dovuče taj zreli mulj i prospe ga po Sarajevu. Tako je i Miljacka dobila ime, od riječi mulj. Prvo je bila Muljacka pa se vremenom došlo do izgovora Miljacka. Njen mulj je izuzetno plodan za žito i zato je u jesen to klasje kao zlato prosijalo. I zato je to polje dobilo ime Zlatni dol, a od toga je i čuveni naziv – Zlatna dolina” – objašnjava same početke nastanka grada, Mufid Garibija.
Sviđa Vam se naš sadržaj? Podijelite ga na društvenim mrežama i ne zaboravite se pretplatiti na naš Youtube kanal.
Čitajte nas na:
https://www.oslobodjenje.ba
https://www.okanal.ba
https://www.sport1.ba
https://www.mojabih.ba
https://www.bhdani.ba
Pratite nas na Facebooku:
/ oslobodjenjeba
/ okanalba
/ sport1ba
/ mojabih.ba
/ bhdani
Pratite nas na Instagramu:
/ oslobodjenje.ba
/ sport1.ba
/ okanal.ba
/ mojabih.ba
Pratite nas na Twitteru:
/ oslobodjenjeba
/ okanalba
/ sport1_ba
Информация по комментариям в разработке