Studij filozofije i kulture na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jedan je od temeljnih studija Fakulteta koji se izvodi od 1992. godine.
Filozofija kao težnja prema mudrosti i istini je najstariji oblik racionalnoga pristupa zbilji (kolokvijalno rečeno prva znanost) iz koje su se razvile sve druge znanosti koje danas postoje. Osim toga, filozofija je razvila i sve metode i alate koje sve današnje znanosti svakodnevno koriste i bez kojih znanstveni rad nije moguć. Time, među svim postojećim znanostima filozofija zauzima posebno mjesto i značaj.
Zašto upisati studij filozofije i kulture?
Osim upoznavanja s karakterističnim sadržajima koje filozofija i povijest filozofije donose, svrha suvremenoga studija filozofije i kulture je stjecanje što potpunijega i temeljitijega razumijevanja svijeta i čovjekova položaja u njemu.
Između ostaloga, filozofija istražuje čovjeka kao čovjeka i razvija općeljudske potencijale – kao bića obdarenoga razumom i mogućnosti da reflektira o sebi i svijetu oko sebe.
Studij filozofije i kulture donosi cijeli niz praktičnih i korisnih ideja i savjeta za sva područja i vidove ljudskoga življenja i ophođenja, koji su nužni i korisni u svakodnevnom životu, odnosu s drugim ljudima te odgovornom pristupu vlastitim zadaćama.
Studij filozofije i kulture općenito, pa tako i na FHS apsolutno i definitivno razvija sljedeće:
rješavanje problema (problem solving) – načini i pristupi;
kreativno mišljenje (creative thinking);
dizajnirano mišljenje (design thinking);
skrbno mišljenje – briga za druge, za sva živa bića, za planet;
postavljanje preciznih i temeljnih pitanja – koja propitkuju bit i smisao cjelokupne zbilje;
kritičko mišljenje - kritičku analizu stavova, vjerovanja i teorija u različitim područjima ljudskoga djelovanja i znanja;
logičku analizu i raščlambu;
argumentacija i protuargumentacija;
izražavanje – verbalno i pismeno;
razumijevanje – sebe i drugih, te načina ophođenja s drugima i svijetom oko sebe;
razgovor i komunikaciju;
donošenje odluka (decision making) na temelju argumenata i poštujući snagu argumenata;
zauzimanje i izgradnja jasnih stavova;
bavljenje sa sobom i svojim egzistencijalnim problemima – tko sam ja, zašto sam ja, ima li smisla, čemu;
potrage za životnim vrijednostima i vrjednotama.
Koje su mogućnosti ostvarivanja karijere nakon završetka studija?
Iako filozofiju često prati stereotip teže zapošljivosti to ne mora biti slučaj. Studij filozofije nudi širok raspon vještina koje svima mogu pomoći u karijernom razvoju. Osim općih vještina poput kritičkoga mišljenja, sposobnosti argumentiranja te verbalnoga i pismenoga izražavanja, na studiju filozofije otvara prostor studentskoga profiliranja sukladno njihovom vlastitom interesu.
Otvorena je mogućnost nastavničke naobrazbe, znanstvene filozofske karijere ili pak specifično profiliranje u određenom filozofskom području koje otvara put novim karijernim razvojima, primjerice od proučavanja logike do sustava danas već digitalno sveprisutne umjetne inteligencije.
Studenti koji završe filozofiju i kulturu na Fakultetu hrvatskih studija mogu se primarno zaposliti na znanstvenim institutima u humanističkim i društvenim znanostima, na sveučilišnim odsjecima za filozofiju i srodnim odsjecima, na visokim školama na kojima se izvode posebni filozofski predmeti te, naravno, kao profesori filozofije, logike i etike na gimnazijama i srednjim školama.
Ipak, može djelovati vrlo iznenađujuće u kojim područjima industrije završeni filozofi završavaju i imaju koristi od vlastitoga filozofskoga obrazovanja. Fleksibilan i kreativan način razmišljanja, kritiziranje uvriježenih ideja i navika, zahvaćanje i rješavanje problema, dizajniranje novih rješenja i mogućnosti, i više su nego poželjni u svim vrstama granama industrije i poslovanja. Osim toga, diplomirani filozofi imaju veliku sposobnost snalaženja u nepoznatim područjima (i brzu apsorpciju velike količine novih znanja), a tržište rada je danas takvo da se ona stalno mijenjaju i nastaju nova, tako da je kontinuirano i cjeloživotno učenje nešto što je filozofima vrlo blisko
Konkretno, postoje primjerice diplomirani filozofi koji posao pronalaze u IT sektoru. Testiranje softvera jedno je od područja u kojem analitičko razmišljanje dolazi u obzir. Dizajneri softvera koji su studirali filozofiju široko koriste apstraktne načine razmišljanja koja su naučili studirajući filozofiju. Televizijski scenaristi, treneri i savjetnici s fakultetskom diplomom filozofije nisu rijetkost. Možda se čini da studij filozofije ne vodi odmah do uspješnoga posla, ali vještine koje naučite neizravno su nužne i neizostavno važne na tržištu rada u praktično svim zanimanjima i područjima.
Razmišljate li o studiju filozofije i kulture, Odsjek za filozofiju i kulturologiju Fakulteta hrvatskih studija bit će najbolji izbor za početak Vašega akademskoga obrazovanja.
Информация по комментариям в разработке