Facebook ► / bosanskitefericc
SPC slavi danas rođenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat kao Mala Gospojina.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu, u domu Joakima i Ane, rođena Sveta Djeva Marija i spada u jedan od najvećih zavjetnih praznika.
U narodu se ovaj praznik slavi uz živopisne običaje, uglavnom posvećene rađanju. Veoma je cijenjen kod Srba, a u većini mjesta održavaju se vašari i druge svečanosti, proslave i molitve. Takođe, na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i vjenčanja, jer, prema predanju, ona mladencima, vjerenim, i vjenčanim na ovaj dan daruje poseban blagoslov.
Vjeruje se i da kada je na ovaj praznik vedro da ce sunčano biti i tokom jeseni, ali i zime. Kao i na Veliku Gospojinu, prema vjerovanju, žene ne bi trebalo da obavljaju poslove u kući i oko nje.
Mala Gospojina spada u red Bogorodičnih praznika i nepokretan je, što znači da ima fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom. Slavi se 21. septembra.
Joakim i Ana su dugo bili neplodni, bez djece. Već stari, oni su molili Boga da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darovavši im sina, Isaka. Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod drvetom lovora, Ani se javio anđeo i rekao joj da je njen glas stigao do Nebesa i da će ubrzo biti majka.
Ana se tada zavjetovala da će dijete podariti Bogu, da mu služi cijelog vijeka. Bog im je podario ćerku, ali i Bogomajku. Starica Ana rodila je ćerku, kojoj je dala ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.
Djeva Marija koja je nastala kao plod molitvi odvedena je u hram kad je imala tri godine. Sa 14 godina se vratila u Nazaret gde joj je, prema predanju, saopštena blagovest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg. Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolijevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresaka.
Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina s kraja 14. vijeka.
Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), kao i oni koji obilježavaju sjećanje na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje riže Presvete Bogorodice.
Svakog četvrtka od 18:00, Noć bosanskog teferiča, Hotel Heco Plus Sarajevo.
Rezervacije i info: 062/277-128, Dobrodošli su svi ljudi dobre volje.
Teferič je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevdalinku- »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«. Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdise..
Информация по комментариям в разработке