Deseti Zagrebački partizanski korpus

Deseti zagrebački korpus NOVJ-a je formiran 19. siječnja 1944. godine od 32. zagorske i 33. hrvatske divizije, Zapadne grupe NOP odreda (Zagrebački, Zagorski i Kalnički partizanski odred) i Trećeg diverzantskog bataljuna. Pri formiranju imao je ukupno 6.335 boraca. Prvi zapovjednik korpusa bio je Vladimir Matetić, a zatim Mate Jerković. Politički komesar bio je Ivan Šibl. Zamjenik zapovjednika i načelnik bio je Nikola Kajić.

Formiranjem korpusa rasformiran je Štab Druge operativne zone Glavnog štaba NOV-a i PO-a Hrvatske, a njene nadležnosti je preuzeo Štab korpusa. Djelovao je u sjevernom dijelu Hrvatske (tzv. Zagrebačka oblast), na terenu između Ilove, Drave, Slovenije i Save.

Brojno stanje korpusa iznosilo je:

3. svibnja 1944. 6.553 boraca
1. lipnja 1944. 7.570 boraca
31. kolovoza 1944. 8.164 boraca
30. studenog 1944. 14.200 boraca

Od 16. travnja 1945. godine, nalazio se u sastavu Treće armije JA.

Deseti zagrebački korpus Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije formiran je 19. siječnja 1944. godine, od boraca koji su uglavnom bili rodom iz Zagreba i šire okolice. U početku je bio sastavljen od 6.335 partizana, a ime mu je navodno izabrao sam vrhovni partizanski zapovjednik Josip Broz Tito. Korpus je formiran od sedam brigada i više samostalnih jedinica 32. i 33. divizije i sedam snažnih partizanskih odreda – Kalničkog, Zagorskog, Zagrebačkog, Podravskog, Bjelovarskog, Moslavačkog i Pokupskog. Zapovjednik korpusa bio je Vladimir Matetić (kasnije Mate Jerković), komesar Ivan Šibl, pomoćnik Šime Balen, a načelnik Josip Rukavina. Među ostalima, u zapovjedništvu 10. korpusa bio je i šef Personalnog odsjeka Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, kao i legendarni zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac, Rade Bulat i drugi.

Formiranjem korpusa rasformiran je Štab Druge operativne zone Glavnog štaba narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda Hrvatske. Deseti korpus djelovao je između Ilove, Save, Sutle i Drave, nadomak samom Zagrebu i po Podravini. Do kraja Drugog svjetskog rata u njegovim redovima borilo se oko 20.000 partizana, od kojih je 7.786 poginulo i ranjeno.

Oko 10. zagrebačkog korpusa ostala je kontroverza o njegovoj ulozi o oslobađanju Zagreba 8. svibnja 1945. godine. Naime, godinama se tvrdilo da su njegovi pripadnici prvi ušli u Zagreb (koji su dva dana ranije napustili većina ustaša i domobrana, ali i mnoštvo civila) dok je povijesna istina sasvim drugačija, a prešučivala se zbog ondašnjeg bratstva i jedinstva. Glavnu ulogu u oslobađanju Zagreba imala je 45. srpska divizija, točnije 20. srpska brigada koja je, uz još dvije srpske brigade, bila u njezinu sastavu, a među kojima je bilo i mnoštvo aboliranih četnika. Oni su prvi ušli u opustjeli grad i već u prvim satima počeli sistematsko, već unaprijed pripremljeno, preuzimanje svih značajnih ustanova i masovnih uhićenja, ali i likvidacija.

Pripadnici 10. zagrebačkog korpusa u grad su ušli tek sljedećeg dana. Tek tada su stanovnici izašli na ulice pozdravljajući vojsku jer je u tom korpusu bilo mnoštvo njihovih rođaka, susjeda i prijatelja.

#zagrebačkimemento #mementopriča