Ostaci Ilirske (Delmatske) gradine / Illyrian fort in Balkan

Šetnja ostacima ostataka nekadašnje Iliriske (Delmatske) gradine, čija strateška pozicija dominira nad okolnim područjem.

Više o Ilirima: http://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri

------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Dva su osnovna vida ostataka materijalne kulture Delmata: naselja i nekropole(5). Naselja, tzv. „gradine", su posebno značajna za proučavanje ovog područja. Smještene su na rubnim padinama brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima. Utvrđeno je da su gradine na Livanjskom polju primarno služile kao mjesta za stanovanje i tvrđave za odbranu. Do sada nema ni jednog lokaliteta koji je bio namijenjen isključivo ili u većoj mjeri kultnim i drugim manifestacijama duhovne prirode, mada na širem području ima ovakvih objekata(6). Za gradine Livanjskog polja moglo bi se reći da su, uz navedene primarne funkcije, imale određeni, manji ili veći prostor, koji je predstavljao lokalno svetište.
Kod razvijene gradinske aglomeracije mogu se jasno razlučiti dva dijela: primarni i sekundarni prostor(7). Primarni predstavlja fortificirani strateški plato, koji služi kao tvrđava za odbranu (refugij) i religijsko središte naselja, dok stambeni aspekt ovog dijela gradine dolazi tek na treće mjesto. Sekundarni prostor nije bio zaštićen bedemima, prostorno (površinski) je dosta veći od primarnog i najčešće se nalazi neposredno uz zidine ili na strani brda i u podnožju, u samom polju, i služio je isključivo za stanovanje. Zbog nedostatka čvršće arhitekture ovaj dio gradine je teže primjetan na prvi pogled, jedino mase keramičkih fragmenata u podnožju indiciraju da je u strani nekad bilo naselje.
Delmati su živjeli u plemenima bez čvrste društvene organizacije, te su gradinska utvrđenja bila bastioni u sistemu koliko-toliko organizovane odbrane u slučaju razmirica s neposrednim susjedima(8). Gradina iznad sela Vašarovina podignuta je na vrlo karakterističnom, relativno niskom brijegu, na rubu krševite grede koja opkoljava široku uvalu u ovom dijelu Livanjskog polja i selo Priluku(9). Okrenuta je prema istoku i jugoistoku; donji rub platoa, povučen u gotovo potpuno ravnoj liniji, nadvio se nad vrlo strmom padinom koja se spušta prema Vašarovinama. Moćan kameni nasip opkoljava u polukrugu jugozapadnu, zapadnu i sjeverozapadnu stranu gradine, dok su istočna i jugoistočna otvorene prema selu. Duljina nasipa iznosila je oko 140 m, a visina od 5 do 10 m. U sredini je nasip širine oko 22 m, a prema krajevima se postupno sužavao na 16 i 12 m.
Hrptom nasipa kasnije je podignut zid od klesanog i pravilno slaganog kamenja vezanog malterom, širine od 1,50 do 1,80 m. Na središnjem, najvišem dijelu nasipa bila je podignuta izdužena, četvrtasta kula, veličine 9 x 4 m, s plićim ispustom na zapadnoj strani. Prema ostacima temelja proizilazi da se ovaj zid u juguzapadnom pravcu pružao u dužini od 80 m, a u jugoistočnom oko 40 m. Na oba kraja zid se završava prije kraja samog nasipa. Za podizanje velikog gradinskog nasipa iskorištena je prirodna greda s uzvišenjem u središnjem dijelu. Zbog toga se u prvobitnom stanju u sredini nasipa uzdizao pravi limitni tumulus. Kasnijom izgradnjom zida on je poravnan i na njegovom mjestu je podignuta kula. Inače, nigdje na nasipu nije primijećen suhozidni podzid, pa se vjerojatno radi samo o nabacanom kamenju.
Plato gradine je uz donji rub dosta ravan, a prema nasipu se blago uzdiže. Duljina tog platoa na donjem rubu iznosi oko 88 m, a njegova širina u središnjem dijelu kreće se oko 40 m. Ulaz na plato sigurno je prolazio između ruba platoa i kraja nasipa na jugoistočnoj strani.
Svuda po nasipu nalaze se fragmenti prapovijesne i poneki komad kasnoantičke grublje i finije keramike. Prapovijesna keramika u tipološkom pogledu potpuno odgovara nalazima na drugim gradinama Livanjskog polja, ali nije zapažena nikakva ornamentika. Tu su nađeni i manji komadi željezne troske. Odličan položaj omogućava gradini nad Vašarovinama dobru vizualnu vezu s gradinama u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja (Veliki Kablić, Suhača, Begovača, Orguz, Rujani), kao i s gradinom na Nuhbegovića brdu. Na južni dio gradine nadovezuje se čitav niz terasa i terasica, rasutih po blagoj padini na ovoj strani. Na njima se mogu naći brojni fragmenti prapovijesne keramike. Očito je da je ovaj prostor bio dosta gusto naseljen i da, u stvari, predstavlja pravo podgrađe, odnosno podgradinsko naselje. U isto vrijeme sigurno je da je i plato gradine bio nastanjen.(10)