Facebook ► / bosanskitefericc
U organizaciji Srpskog kulturno-umjetničko društva "Vojkovići" iz Istočne Ilidže u periodu od 1. do 5. septembra 2024. godine održaće se 15. Sabor srpskog izvornog narodnog stvaralaštva "Pjesmo moja mili razgovore".
Tim povodom, organizator je zakazao konferenciju za novinare, koja će se održati sutra, 1. septembra 2024. godine u 11.00 časova u sali Skupštine grada Istočno Sarajevo, na temu organizacije pomenutog Sabora.
Ove godine, Sabor se održava na temu: "Volimo te Republiko Srpska", a takmičarski program upotpuniće učesnici koji će se takmičiti u najboljem literarnom radu, izvornom pjevanju i scenskom prikazu.
Prema programu, u petak, 1. septembra 2024. godine u Kulturnom centru "Trnovo" od 17.00 časova biće održano Saborsko veče, a zatim na Trgu Miodraga Lazića u ovoj opštini biće održan nastup Etno grupe "Biber" i Muzičkog sastava "Katera".
U subotu, 4. septembra, u sali Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo, od 15.00 časova, održaće se Scenski prikaz običaja.
Istog dana, na Trgu Srbija u 18.00 časova biće održano zajedničko kolo, a zatim od 18.30 časova biće organizovana litija učesnika Spasovdanskom i Hilandarskom ulicom.
U nedjelju, 5. septembra, od 8.00 do 24.00 časa u Ulici Druge sarajevske brigade, od skretanja za ambulantu do Šešlija, biće obustavljen saobraćaj i postavljeni štandovi izlagača.
U nedjelju će se pripremati nacionalno jelo "srpska pita" i biće održan sajam domaćih rukotvorina.
Organizator napominje da će u nedjelju biti održan takmičarski dio pjevanja, te zbog toga je potrebno izvršiti prijavu društava u OŠ "Aleksa Šantić" u Vojkovićima.
Od 10.30 časova, prema programu Sabora, krenuće defile od škole do crkve u Vojkovićima, gdje će u 11.00 časova početi takmičarski dio srpskog izvornog pjevanja.
Od 14.00 do 16.00 časova biće upriličen ručak za učesnike Sabora, a u 17.00 časova biće proglašeni pobjednici i dodijeljene diplome.
Po završetku programa, biće održano narodno veselje na kojem će nastupiti "Goci bend", saopštio je organizator.
Facebook ► / bosanskitefericc
Teferič je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevdalinku- »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«. Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdise.
Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Evrope. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (dužina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena.
Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Evropske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. oktobra 2007. godine, a proglašen u 22.oktobra 2007.Crna Gora je kandidat za pristupanje EU. Postala je članica NATO-a 2017. godine
Prije dolaska Slavena na Balkan u 6. stoljeću, područje danas poznato kao Crna Gora su uglavnom naseljavali Iliri. Tokom bronzanog doba, Iliri su živjeli u blizini Skadarskog jezera (na granici Albanije i Crne Gore) i susjednih grčkih plemena na jugu.
U drugoj polovini 6. stoljeća, Slaveni su migrirali iz Boke kotorske do rijeke Bojane i zaleđa okružujući Skadarsko jezero. Oni su formirali Kneževinu Duklju. Zahvaljujući Ćirilu i Metodiju, stanovništvo je kristijanizirano. Slavenska plemena od 9. stoljeća su organizirala polunezavisnu Kneževinu Duklju.
Информация по комментариям в разработке