Samoborska gospodarska posjetnica iz 1980. godine

Tradicijsko gospodarstvo zasnovano na poljoprivredi ustuknulo je još u prošlosti pred potrebama novog vremena. U povijest gospodarstva ovog kraja spada rudarenje, obrada metala, prerada kože, stari oblici proizvodnje i prerade tekstila, umjetnička obrada kristalnog stakla, proizvodnja bermeta i muštarde, proizvodnja kaljevih peći i kamina.

Samobor ima i bogatu gastronomsku tradiciju. Tu spadaju i poznate Samoborske kremšnite koje su proglašene zaštićenim kulturnim dobrom, Rudarska greblica koja je postala je 29. hrvatski proizvod iz skupine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji nosi europsku oznaku kvalitete, Samoborska salama koja je robna marka te Samoborska češnofka zaštićena kao tradicijski proizvod kod Ministarstva poljoprivrede. Na UNESCO-voj listi kulturnih nematerijalnih dobara našla su se dva samoborska obrta – medičarne Arko i Oslaković a Samoborski kraluš danas je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro.

Suvremene potrebe uvjetovane promijenjenim načinom života i novim tehnologijama donijele su u ove krajeve nove i brojne gospodarske djelatnosti. Ističu se razne vrste obrta, industrije i usluga (naročito metaloprerađivačka industrija, graditeljstvo, ugostiteljstvo i trgovina).
Turistička djelatnost u posljednjih godina bilježi pozitivne rezultate, primjetan je značajan porast turističkog prometa, posebno izletnika iz Zagreba i stranaca, koji su u strukturi premašili broj domaćih turista.

Razvijen je sustav predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja (Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola, Srednja strukovna škola, Gimnazija A. G. Matoš).
Udio radno sposobnog stanovništva (15 – 65 godine) iznosi 68 %.
Područje Grada Samobora bogato je kvalificiranom radnom snagom osposobljenom za mnoge gospodarske djelatnosti, posebno u tradicionalnim obrtima.

Dugogodišnja ulaganja urodila su razvijenom komunalnom infrastrukturom. Kroz Samobor prolaze brojne prometnice županijskog i državnog značaja, a Grad brine i o onima lokalnog karaktera. Kvalitetno je riješena opskrba: pitkom vodom, električnom energijom te plinofikacijom. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda rješava se u skladu s uobičajenim standardima.

Obrtništvo je kroz cijelu povijest Samobora bila osnovna gospodarska djelatnost te je slijedom te tradicije, sve do u današnje dane, Samobor bio i ostao pojam gospodarstva i centar obrtništva na najširem području koje ga okružuje.
Pored brojnih ograničavajućih čimbenika socijalističkog gospodarstva, Samobor je i do osnutka Republike Hrvatske bio u samom vrhu općina i gradova ondašnje države po gospodarskoj snazi, stupnju zaposlenosti i mnogim drugim mjerilima osobnog i zajedničkog standarda. Razlog tome treba tražiti u brojnim pogodnostima koje je Samobor već tada nudio obrtnicima.
Danas je Samobor moderni industrijsko-prerađivački i obrtnički centar regije a samoborsko je gospodarstvo zadržalo svoju vitalnost i prilagodilo se novim – tržišnim uvjetima gospodarenja, pronašavši nove tehnološke i organizacijske oblike opstojnosti na domaćem i inozemnom tržištu.
Razvijeno obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo s 931 registriranih obrta i slobodnih zanimanja te 1.463 trgovačkih društava ( krajem 2019. godine), kao i društvena nadogradnja, svrstala je Grad Samobor na Forbesovoj listi najuspješnijih gradova na drugo mjesto u 2010. godini.
Samobor pripada – IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske.

#zagrebačkimemento #mementopriča

FB stranica:
  / zagrebackimemento